S napretkom civilizacije stvoreni su strojevi koji su nam olakąali i skratili vrijeme putovanja, općenito nam olakąavąi ľivot. Tijelo kao medij putovanja promijenilo se iz aktivnog sudjelovanja u kretanju, do pasivnog upravljanja strojevima. Nekada davno kretanje uz pomoć tijela zahtijevalo je veliki unos energije u vidu hrane koja je omogućavala kretanje. Ta potreba ostala je i danas, no ne viąe u tako velikim količinama jer se i vrijeme kretanja uz pomoć vlastitog tijela smanjilo. Mi svejedno jedemo isto, a zbog dostupnosti hrane čak i puno viąe od naąih predaka, a krećemo se mnogo manje. Time se objaąnjava činjenica da smo puno deblji od naąih predaka, ąto je uzrok niza zdravstvenih problema koji dominantno zahvaćaju krvnoľilni sustav uzrokujući srčane ili pak moľdane udare, koji čine viąe od 50% uzroka smrti.

Navedene neľeljene posljedice moľemo spriječiti ukoliko tijelo počnemo iskoriątavati za ono čemu je i namijenjeno - za kretanje. To ne znači da treba putovati na radno mjesto udaljeno 20 km hodajući ili trčeći (iako postoje ljudi i s takvim načinom ľivota), no odvajanje 30 minuta dnevno za kretanje trebalo bi postati imperativ - jer to je način da se očuva zdravlje, a time i poboljąa kvaliteta ľivota.

	Koristi od trčanja su velike ako se trči na pravi način.

• to je najprirodniji načini kretanja i tjelovjeľbe usađen u naąe tijelo, a postoji odavno.
• vremenski i financijski su najisplativiji. Treba obući tenisice (tj. trkaću obuću) i izaći iz kuće. Ne trebaju vam pripreme, posebna oprema ili tereni, ne treba vam trener niti specijalna tehnika.
• trčati se moľe bilo gdje, u bilo koje vrijeme i po bilo kakvom vremenu (čak i po kiąi ili snijegu).
• jedino ąto je potrebno jest malo znanja i puno volje.

Neki od naputaka za početnike u trčanju:

1. ako nikada do sada niste trčali trebate posjetiti svog liječnika koji će napraviti pregled i utvrditi eventualno postojanje kakvog razloga protiv trčanja (srčana aritmije, ąećerna bolest, bolesti pluća)
2. nakon toga treba napraviti plan trčanja kojim će se postupno povećavati vrijeme i intenzitet trčanja (jedan od planova donosimo i u ovom tekstu)
3. nabaviti tenisice za trčanje
4. naći vrijeme u danu kada ćete trčati. Ako radite to moľe biti prije ili poslije posla, a ako mislite da nemate vremena - propustite pola sata gledanja televizije.
5. odaberite neku stazu ili rutu po kojoj ćete trčati. Neka ne bude udaljena puno od mjesta stanovanja kako ne biste imali psiholoąki pritisak da morate odlaziti daleko od kuće i gubiti vrijeme ne biste li trčali, a poľeljno je da podloga bude mekana podloga, ne asfalt.

• Doąli ste na stazu. Čestitamo, to je već obavljen veliki dio posla.
• Najgore ąto moľete učiniti jest da krenete kao iz topa ispaljeni, jer će to rezultirati u najboljem slučaju da nakon 100 m stanete, a u najgorem se moľe dogoditi i neąto ozbiljnije. Vaľno je krenuti pogano, prije kretanja se malo zagrijati i razgibati zglobove.
• Trčite tempom kojim se nećete brzo zadihati, naime kada osjetite da ne moľete viąe trčati - počnite hodati. Nakon odmora hodanjem, ponovno potrčite. I tako 30 minuta.
• Za početak trčite 3 puta tjedno do momenta kada nećete viąe morati hodati u tih 30 minuta. Nakon toga moľete trčati svaki drugi dan i povećavati vrijeme na 35 minuta, pa 40 minuta pa na 45 minuta.
• Da bi se postiglo da trčite 45 minuta bez prestanka svaki drugi dan, potrebno je otprilike mjesec dana, ili neąto viąe , ovisi o bazičnoj kondiciji.
• Prva dva do tri mjeseca su odlučujući u tome da vam trčanje postane normalna svakodnevna aktivnost bez koje viąe nećete moći. U tim prvim mjesecima se testira volja koja će vam omogućiti da kasnije povećavate vrijeme trčanja i kilometraľu. U ovom početnom programu ne trči se na udaljenost, već na vrijeme, iz razloga ąto ne morate mjeriti udaljenosti staza i ne morate razmiąljati o kilometraľi i brzini kojom trčite.